2 i pol košarkaša

Tulumarenje s aktovkom kokaina, sulude izjave i nebulozna gostovanja po radijskim emisijama, život s porno zvijezdama i konstantno vrijeđanje šefova stajalo je Charlieja Sheena posla. Zvijezda ultrapopularnog sitcoma „Dva i pol muškarca“ zarađivala je 2 milijuna dolara po epizodi, no serija je sad ugašena. Aleluja, kažem ja. Ne toliko zbog toga što su „Dva i pol muškarca“ retardirana, debilna serija čije bi se skidanje s etera komotno moglo nazvati humanitarnim činom, nego zato jer sada možemo naziv „Dva i pol muškarca“ slobodno iskoristiti u druge svrhe.

Tim bi imenom, na primjer, mogli krstiti trio NBA zvijezda koje trenutno igraju u Miami Heatu. LeBron, Wade i Bosh izgubili su pet uzastopnih utakmica u sezoni u kojoj su brojni NBA stručnjaci prognozirali kako će pomesti Istok, a neki su bili toliko odvažni da su im prognozirali pobjedu u više od 73 utakmice. No, liga je još jednom dokazala da vam dva i pol muškarca nisu dovoljna da uništite konkurenciju. U razdoblju žestoke individualizacije košarke momčadi su opet prevladale. Aleluja, kažem ja.

„Miami Heat rade ono što su svi željeli, gube utakmice. Svijet je bolje mjesto jer Heat gubi“, izjavio je Dwyane Wade nakon poraza od Chicago Bullsa, ogorčen načinom na koji mediji izvan Floride gledaju na ovu ekipu, ogorčen brutalnim pljuvanjem protivničkih navijača, ogorčen porazima.
Čudna je ovo momčad kad se igrači nakon izgubljenih utakmica okreću prema van odgovarajući otrovom na otrov, umjesto da se okrenu prema unutra i pronađu lijek za bolest koja ih nagriza. Jer porazi jesu bolest za sportaše, oni bole i grizu i ne daju vam spavati, zbog njih se liju suze u svlačionici. Mnogi su umrli od smijeha kad su čuli da su igrači Heata plakali nakon što su LeBron i Wade opet promašili lopte za pobjedu protiv Bullsa, navijači su ih krstili pogrdnim imenima*, no suze same po sebi nisu loše i samo dokazuju da je igračima stalo. No idu li igračima Heata suze zato jer im je stalo ili zato jer su razmažena derišta kojima stvari ne idu onako kako su oni zamišljali? Nemam pojma. Ukoliko im je uistinu stalo vrijeme je da to pokažu.

*Dva i pol muškarca samo je jedan od novih nadimaka za ovu ekipu. Moji favoriti su Miami Weeps i Three men and a Bibby.

Za početak bilo bi dobro da prestanu cmoljiti, plačipičkarati i preseravati se. Dosta je Wadeovih izjava o mržnji javnosti prema Heatu, posebno nakon izjava s početka sezone*. Dosta je Boshevog plakanja za loptom u low postu nakon što je ljetos tvrdio da se ne voli mlatiti s većim igračima pod košem. Dosta je LeBronovog twitter kretenizma u kojem uspoređuje košarku s ratom i svoje suigrače s vojnicima, zaboravljajući da u NBA-u nema spaljenih sela i ubijene djece, prosviranih glava i beskrajnog straha i svih ostalih gadosti koje rat sa sobom donosi. Dosta je Spoelstrine pop psihologije i beskrvnih govora jednog papučara koji zvuče kao da su naučeni iz nekakve knjige za samopomoć ili iz patetičnih hollywoodskih filmova.

*Ukoliko ste zaboravili, James je obećao osvajanje najmanje osam prstenova, dok je Wade izjavio kako će tri poraza Heata za redom navijači doživjeti kao da se WTC opet ruši. Bosh nije rekao ništa, osim što je stajao sa strane i izgledao kao očerupani noj.

Vrijeme je da Spoelstra opizdi punom šakom u knauf u svlačionici i izdere se pošteno na svoje igrače jer je to jedini način na koji će dobiti poštovanje ekipe koja ga očito ne šljivi dva posto. Ne mislim tu samo na LeBronovo odgurivanje ramenom i kritike neimenovanih igrača da im „trener drži srednjoškolske govore“, već i na puno ozbiljnije manifestacije ovog problema, prije svega na ignoriranje akcija koje im se dovikuju s klupe. NBA skauti priznaju da je Heat ekipa koju ne mogu definirati zato jer Wade i LeBron prekinu svaku organiziranu akciju i krenu solirati, pa ekipa koja ima zadatak čitati tuđe signale i znakove uvijek ostaje neobavljenog posla. Tu se ne radi samo o Wadeovom i LeBronovom egu, o potrebi za silovanjem lopte i pokazivanju mišića na najvećoj pozornici, tu se radi o nesposobnosti trenera da nametne svoj autoritet ekipi koja je pronašla kakav – takav način da funkcionira zajedno.

No „kakav – takav način“ nije ono čime bi se igrači, navijači i uprava Heata trebali zadovoljiti. „Kakav – takav način“ je nešto što može proći u Knicksima ili Atlanti, playoff ekipama koje još uvijek nisu ozbiljni izazivači za naslov, no ne može proći u ekipi koja je obećala sedam osvojenih pokala za redom. „Kakav – takav način“ predstavlja izolacijsku košarku, silovanje lopte, neuigranost i frustraciju, on predstavlja igru u kojoj će talentirani košarkaši često nadvladati inferiorne protivnike no koja ne može proći protiv ekipa koje igraju unutar sistema. „Kakav – takav način“ je stvoren za slabe, za sebične, za zbunjene, za nesposobne, za neuigrane.

Wade i LeBron su dva najbolja igrača u ligi uz Dwighta Howarda no što im to znači kad ne igraju u sistemu, kad nemaju momčad i kad sabotiraju svaki pokušaj da se momčad izgradi. LeBron je na to navikao jer je igrao u slabašnoj ekipi koja se vrtila oko njega*, no Wade je nekoć kužio kako se igra košarka, ali sad se izgleda pogubio u tom nadmetanju sa svojim najboljim prijateljem. Nije to samo nadmetanje u prapovijesnoj muškoj disciplini „Čiji je pimpek veći“ koja se u NBA-u riješava mjerenjem broja šuteva i broja poena; to je jedno suludo natjecanje u kojem i LeBron i Dwyane pokušavaju dokazati tko je bolji suigrač pa u utakmicama nakon što ih mediji operu zbog sebičnosti toliko forsiraju asistencije i priglupa dodavanja da im se napad zbog toga raspada.

* * Heat ne smije izgubiti utakmicu do kraja sezone ukoliko želi izjednačiti rezultat kojeg je James ubilježio s Cavsima prošle godine. Da, istim Cavsima koji bez LeBrona imaju skor 12 – 51.

Les Miserables iz South Beacha nisu košarkaška ekipa. U njoj dva igrača imaju naizgled isti zadatak i ne žele se povući. U njoj treći igrač ljubomorno gleda na ovu dvojicu i smatra da bi on trebao obavljati taj zadatak. U njoj role playeri ne znaju svoje uloge i ne mogu pronaći mjesto za sebe. U njoj trener već dugo ne drži konce u svojim rukama i nema pojma kako da ih povrati. Pet poraza za redom*, 1 od 18 u šutevima za pobjedu, 1 – 9 u utakmicama s ekipama koje imaju realne šanse za naslov** i golemi val pesimizma produkt su činjenice da Heat nije košarkaška ekipa.

* Koji su zasjenili činjenicu da su Bullsi pobijedili Heat u gostima nakon užasno teške utakmice kontra Magica i da su Blazersi odlično odradili svoje gostovanje na Floridi te su pokazali da će biti zajeban protivnik u playoffu, naročito ako Royeva koljena izdrže do kraja sezone. Što se može, porazi Heata ipak su prva vijest.

** Lakersi, Spursi, Dallas, Celticsi i Chicago. Ukoliko ubacimo Sonicse i Magic kao četvrte ekipe na Istoku i Zapadu skor im se penje na 4 – 11. Nije bajno.

E sad, uvijek možete reći da odem kvragu i ja i moje filozofiranje i da kakve veze ima ovo što sam nadrobio s bilo čim. Heat još uvijek ima dva od tri najbolja igrača lige, još uvijek ima Bosha koji je među 15 najboljih igrača lige i koji je možda podbacio u napadu ali igra najbolju obranu u životu, još uvijek ima korisne igrače s klupe poput Mikea Millera, odjednom zdravog Udonisa Haslema i Zydrunasa Ilgauskasa* što je više individualnog talenta od bilo koje ekipe u ligi. Možete reći kako je to dovoljno za osvajanje lige i kako će Heat proigrati jednom kad dođu u playoff. Slobodno. Nitko vam ne brani da vjerujete u bajke.

*Koji iz dana u dan sve više liči na lorda Voldemorta. Samo što se ne kreće poput Gospodara tame već poput nekog od njegovih zombie slugu.

Osvajanje naslova za Heat ostat će bajka dok ne nauče igrati kao ekipa. Istina, Heat može u seriji na sedam pobjeda iznenaditi bilo koju ekipu, no ne vjerujem niti sekunde da mogu odnijeti pobjedu u četiri serije. Ne dok igraju za trenera koji nema muda. Ne dok se Wade i LeBron nadmeću. Ne dok su im kontra i polukontra najjače ofenzivno oružje. Ne dok Chalmers i Miller ne mogu pogoditi otvorene šuteve iz kuta. Ne dok Bosh roka dugačke dvojke i postavlja mlitave blokove. Ne dok se igra izolacija. Ne dok se završnice utakmica odlučuju jedan na jedan umjesto izrađenim akcijama u kojima sudjeluju i LeBron i Bosh i Wade. Tek kad postanu „čarobnjačke vatikanske ubojice“ s „vatrenim kandžama“ i „tigrovom krvlju“ moći ćemo reći da su spremni. Tek kad skuže stvari. Tek kad se pretvore iz „Dva u pol muškarca“ u „12 žigosanih“ ili makar u „Prijatelje“ moći ćemo ih strpati među favorite za osvajanje naslova. Čini mi se da će se puno suza isplakati prije nego se to dogodi. Aleluja, kažem ja.

Označeno , ,

Čujte i počujte

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: